PONOS BEOGRADA


Činjenica je da neki grad/varoš/selo čine ljudi, a i naš dragi Beograd nije izuzetak. Ipak, osim ljudi, grad opisuju i njegova karakteristična mesta u kojima uživate, zbog kojih vam je drago što ste baš vi stanovnik ove delića planete i koja želite da podelite sa nekim koga volite, bilo da se radi bioskopu, bašti, kafani, galeriji, vidikovcu, parku…Ipak, sigurno je da se dobar deo Vas dragi čitoaci neće složiti sa izborom, ali umesto kamenja, slobodno napišite šta je za vas Ponos BeoGrada i zašto

Piše: Peđa POPOVIĆ
beograd01
KAFANA: MORNAR

U najezdi novih fancy, savremenih, cyber, groovie, nikad viđenih, s mlekom od ptice i kakvih sve ne kafana, glas Yellow Caba dajemo staroj školi – restoranu Mornar. Ova stara, pomalo rustična kafana u centru grada preživela je kafanski genocid kada su nestale veličine poput Zore, Lipe, starog Šumatovca…

Mornar je opstao i nastavio da bude mesto gde se okupljaju i novinari, i umetnici, i stranci, i gradski pijanci, starija i mlađa ekipa, boemi, punkeri, desni, levi… svi oni koji naš grad čine onakvim kakav jeste. Kao što je rekla/napisala jedna gošća, „kada sednete u Mornar, vi ste seli sa svima za isti sto”.

Osim druženja s prijateljima uz čašicu u Mornaru, koji je više puta proglašen za najgurmanskiji restoran u Beogradu, iz jelovnika izdvajamo: jagnjeću kapamu, sarmice od zelja, musaku od tikvica, gulaš čorbu sa ćipetkama, pileći paprikaš, škembiće na žaru, tripice, prebranac u zemljanoj činiji (s kobasicom)…

Možda će nekome delovati i suviše obično i svakodnevno, ali osim činjenice da je Beograd svet, naš grad je i Srbija koju Mornar dostojno reprezentuje.

KULTURNI CENTAR: DOM OMLADINE BEOGRADA

Iako mne toliko legendarno mesto kao Studentski kulturni centar, Dom omladine Beograda se, izgleda, bolje snašao i profilisao u novom milenijumu. Trenutno u rekonstrukciji, ipak uspeva da neprestano ima brojne i raznovrsne programe zavidnog kvaliteta, od izložbi, preko tribina, predavanja, filmova, pa sve do koncerata domaćih i svetskih muzičara. Ova „fabrika kulture” istovremeno je utočište i podrška raznim organizacijama i „praksama” koje rade pod okriljem DOB-a – od društva ljubitelja japanske popularne kulture Sakurabana ili domaćeg ogranka Wikipedije, pa sve do psiholoških radionica za mlade ili škole arhitekture. Ne zaboravimo da je pod krovom Doma omladine i American Corner kao i da njihova ekipa organizuje jednu od deset velikih gradskih manifestacija – Beogradski Jazz festival.
bgdBalkan
BIOSKOP: BALKAN

Iako su u našoj prestonici bioskopi definitivno izgubili bitku s multipleksima, i to s porazom koji se može nazvati katastrofalnim, treba napomenuti da je ipak izvojevana jedna mala ali značajna pobeda. Naime, izgleda da će nedavno zatvoreni bioskop Balkan, koji se poslednjih godina specijalizovao za kinematografiju u okruženju, umesto promene namene ponovo proraditi. Ovo fino mesto, inače spomenik kulture, nikada u glavama naših filmofila nije zauzimalo mesto jednog 20. oktobra ili Kozare, ali svejedno, uvek je bilo tu negde, a ona čuvena, ćirilicom ispisana svetleća reklama na uglu postala je tokom vremena jedan od onih neodoljivo šarmantnih, pomalo fucnutih retro obeležja Beograda.
beogradremont
GALERIJA: REMONT

Kada govorimo o beogradskim galerijskim prostorima, ima ne malo onih koji bi svojim aktivnostima i reputacijom mogli poneti titulu kultnog gradskog mesta. Pođimo od Likovne galerije Kulturnog centra Beograda, Salona Muzeja savremene umetnosti Beograda, Galerije Doma omladine, Galerije Studentskog kulturnog centra, galerija Zvono i Haos, Prodajne galerije Beograd itd., koje sve na svoj način (istorijski značaj, kvalitetni programi, zanimljive inicijative, dobra regionalna pozicioniranost, reprezentativnost…) doprinose neophodnoj raznolikosti ne samo na gradskoj već i na srpskoj umetničkoj sceni. Slučaj galerije Remont nešto je drugačiji. Reč je kako o poznatom prestoničkom izlagačkom prostoru, tako i o vrlo živoj organizaciji koja već deset godina nastoji da savremeno vizuelno stvaralaštvo približi sugrađanima nizom izložbi i aktivnosti, ali i da reši neke goruće propuste i nedostatke domaće likovne scene. Tokom godina kancelarija i galerija na drugom spratu tržnog centra Staklenac postali su prepoznatljiv gradski punkt, mesto svakodnevnih susreta umetnika i art profesionalaca različitih generacija, neformalni debatni klub, info point, agencija za sve i svašta gde se svraća na odmor, piće, po mišljenje i koristan savet.
beogradPaketA
ALBUM: PAKET ARANŽMAN

Objavljen pre 30 godina, tačnije 1981, kao kompilacija tadašnjih novotalasnih grupa u nastajanju – Šarla Akrobate, Električnog orgazma i Idola, trajno je promenio rock ‘n’ roll ili kako već možemo nazvati popularnu muziku u Jugoslaviji.

Ovaj album važi za jedan od najboljih i najznačajnijih, jer je njegovim objavljivanjem započeo novi talas, pravac koji je promenio jugoslovensku rock scenu i uticao na njen razvoj tokom osamdesetih i devedesetih godina 20. veka. Isti slučaj bio je i sa scenom u Beogradu, a u to vreme pravila se muzika koja je išla u korak sa svetom.

Iako su prošle tri decenije, Paket aranžman i danas je aktuelan i možete ga kupiti u Beogradu ili Zagrebu gde je Jugoton nedavno objavio reizdanje.

U knjizi Yu 100 – najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike Duška Antonića i Danila Štrpca, album Paket aranžman plasirao se na drugu poziciju, odmah iza albuma Idola Odbrana i poslednji dani. No, uz dužno poštovanje Odbrani, Aranžman možemo nazavati nukleusom, jer su iz te ploče nastala još dva, malo je reći kultna benda – Disciplina kičme i Ekatarina Velika.

Spisak pesama:
1. Šarlo Akrobata: Ona se budi (Šarlo Akrobata)
2. Električni Orgazam: Krokodili dolaze (S. Gojković, Lj. Đukić)
3. Šarlo Akrobata: Oko moje glave (Šarlo Akrobata)
4. Idoli: Schwüle über Europa (S. Šaper, V. Divljan)
5. Šarlo Akrobata: Mali čovek (Šarlo Akrobata)
6. Idoli: Plastika (V. Divljan)
7. Idoli: Maljčiki (S. Šaper, V. Divljan)
8. Električni Orgazam: Zlatni papagaj (S. Gojković)
9. Idoli: Amerika (V. Divljan, Z. Kolar)
10. Električni Orgazam: Vi (Lj. Jovanović, S. Vukičević, S. Gojković)
11. Šarlo Akrobata: Niko kao ja (Šarlo Akrobata)

GRUPA: DISCIPLINA KIČME

Kad smo već kod kultnih bendova, onda titula benda koji najviše odiše Beogradom prirpada Disciplini kičme i neprikosnovenom lideru Koji. Disciplina dođe kao obavezna lektira, nešto što trajno utiče na muzički ukus, ali i stav prema okruženju.

Jedinstveni bubanj-bas Discpline, nastao koju deceniju pre ozvaničenja ovog pravca, po mišljenju mnogih najbolje opisuje ritam i atmosferu Beograda. Pomalo sirov i minimalan, agresivan ali i ritmičan, inspirativan i opčinjavajući. Negde između Jimmyja Hendrixa i punka.

I još nešto: ono po čemu se Disciplina razlikuje od većine bendova jeste i dugovečnost, jer je uz Kojinu muziku stasalo više generacija. Tako u publici možete videti raspon od tinejdžera pa do onih koji su to bili pre 20, 30, ako ne i više godina.

Ulaz u legendarnu Akademiju
Ulaz u legendarnu Akademiju

KLUB: AKADEMIJA

Devedesetih su glavni klubovi u gradu bili Industria i Soul Food, početkom ovog veka Plastic i Bassment (bivša Zvezda), a u poslednje vreme Kulturni centar Grad. Međutim, jedan klub dočekao je i otpratio sve pomenute i nema nameru da prekine da radi.

Naravno, reč je o Akademiji, osnovanoj šezdesestih godina prošlog veka. Iako je svoje zlatno doba proživela osamdesetih, kad je bila jedna od poznatih underground tačaka u Evropi, Akademija je preživala i raspad države i rock ‘n’ rolla. Otvoren, dinamičan, autentičan, ovaj klub zaslužan je za formiranje i afirmaciju kosmopolitskog duha Beograda.

Ako niste svirali na Akademiji, ne postojite. Pitajte to i Darkwoode, i KKN, i Atheist rap, i DLM, i Disciplinu… ili Belgradeyard, Concrete djs…

Istina je da ispred Akademije nema više krkljanca kao nekada, ali ona stoji postojano (kano klisurina) prilagođavajući se promenama, ali ostavljajući onaj duh rupe u koju možete da odete na pravi mali klupski koncert, pogledate izložbu, popijete pićence ili zaglavite na večeri gde se vrti tvrda elektronika.
BeogradDjanka
VIDIKOVAC: BEOGRAĐANKA

Zahvaljujući sticaju srećnih okolnosti, Beograd se, osim na dvema rekama, nalazi i na velikom broju brda, što garantuje lep pogled skoro u svakom delu starog dela grada. Ipak, ovog puta nećemo koristiti prirodne lepote i geografsko tlo, već ćemo se fokusirati na pogled sa orijentira napravljenog ljudskom rukom, poput Genexa, Beograđanke, Spomenika neznanom junaku, zgradi Inexa… i dati glas nekada najvećoj zgradi na Balkanu – Beograđanki ili palati Beograd kako se zvanično zove.

Ova dominantna zgrada u centru građena je od 1969. do 1974, visoka je 1.010 metara, ima 24 sprata, ali već je dovoljno doći do pola puta pa shvatiti zašto Beograđanka. Osim što vam nijedna druga zgrada ne zaklanja pogled, ispred sebe sa jedne strane vidite gotovo ceo savski deo Beograda, sa druge se pruža pogled ka Tašmajdanu i crkvi svetog Marka, sa treće ka Slaviji, a sa četvrte strane vizuelni spust kroz ulicu Kralja Milana ka palati Albanija.

Takođe, samo iz Beograđanke možete da vidite poznate ruševine koje su nekada predstavljale Generalštab, i priliku da osim krovova vidite fasade i unutrašnja dvorišta koja u sebi nose mnoge tajne Beograda, ali mu i daju poseban šmek pred naletom velikog kapitala koji voli pompezne građevine.

BAZEN: TAŠMAJDAN

U kategoriji bazena pobednik je Taš. Doduše, to i nije bilo teško, pošto je konkurencija poslednjih godina izuzetno slaba, da ne kažemo očajna. Jedini pravi konkurent Tašmajdanu jeste 25. maj, u kome se odavno niko nije brčnuo.

Sa druge strane, Tašmajdan je mesto gde je pola grada napravilo prve zaveslaje van mora, ili, recimo, prvi put s devojkom/drugarima otišao sam na plivanje/muvanje…

Plus, nalazi se u centru grada, ima i otvoren i zatvoren olimpijski bazen, a i mesto je gde su naši vaterpolisiti osvojili brojne medalje. Njegova dominacija mogla bi još dugo da traje, jer i pored najava da će 25. maj i 11. april početi da rade, iz Tašmajdana su poručili da će pokriti otvoreni bazen.

TV STANICA: STUDIO B

Kad kažete Studio B, možete samo da pomislite na dve stvari – Beograd i Beograđanku. Pošto smo Beograđanku već pomenuli, ostao je Studio B, čija TV sekcija, po mišljenju Yellow Caba, uživa titulu „najbeogradskije”. Ne samo zbog toga što se, kako mu ime kaže, bavi pretežno Beogradom ili što se redakcija nalazi iznad grada (22, 23. i 24. sprat), već i zbog istrajnosti.

Jedno vreme bio je jedina zaista slobodna TV stanica, ali je kao i većina tada nezavisnih, slobodnih medija prošao i kroz faze zatvaranja, pa je čak bio i pod strašnom partijskom torturom. Kao i Beograd, doživljavao je uspone i padove, bio gotovo na kolenima, ali nikada nije posustao… Ovih dana, makar kad se pogleda sa strane, dobro mu ide. I priznaćete da, kada čujete „Beograde, dobro jutro”, pomislite na ono kako ga izgovaraju u džinglu Studija B.
beogradB92
RADIO: B92

Ovo je radio koji najbolje funkcioniše u stanju povišene borbene gotovosti, vanrednim situacijama ili kada se adrenalin izlije na ulice. Simbol borbe za slobodu. Omiljena stanica devedesetih koju su zatvarali više puta, a pretnje nasiljem bile su uobičajene.

Osim uloge telala u ratnim vremenima, B92 jeste i jako alternativno kulturno uporište naspram mainstream turbofolku koji je godinama čvrsto držao mozgove većine pod svojim. Brojne muzičke top-liste i ekipa muzičkih saradnika izgrađivali su muzički ukus Beograđana.

B92 doživeo je i to da slušaoci, osim kiflica, pitica, čokolada… prikupljaju i novac kako bi omiljeno glasilo moglo da preživi teška vremena. Takvom vernošću, priznaćete, može se podičiti retko koji medij u svetu.

Iako su se vremena promenila, a verbalna oštrica Devedeset dvojke malo otupela, B92 je glavni u gradu.
Kalemegdan_and_Pobednik_by_LordBalder
PARK: KALEMEGDAN

U izboru za park grada konsultovali smo se sa čitaocima sajta yc.rs koji su Kalemegdan ubedljivo proglasili omiljenom zelenom gradskom oazom. I ne samo zelenom. Kalemegdan je i tvrđava, Gornji i Donji grad. Kalemgdan je i šetnja po savskom i dunavskom delu tvrđave. Kalemegdan je i Pobednik, a pogled koji se odatle pruža je „onaj” po kome se prepoznaje naš grad. Kalemegdan je i mesto susreta istoka i zapada, srednje i južne Evrope… Stoji na 125 metara visokom grebenu, na ušću Save u Dunav. Ime potiče od turskih reči kale (tvrđava) i megdan (borba). I još nekoliko rečenica o Pobedniku: nag muškarac simbolizuje preporod koji u Srbiju dolazi posle kraja konzervativne turske i austrijske carevine. On u levoj ruci drži sivog sokola koji posmatra svet i pazi da zle okupatorske sile ne vaskrsnu, a u desnoj drži mač kao opomenu. Namerno ili ne, muškarac je okrenut prema Beču. Prvobitno je planirano da ovaj spomenik bude postavljen na Slaviji, ali je na apel beogradskih dama, kojima je smetala naga pojava pobednika, premešten na Kalemegdan. Hvala im.

SPLAV: BRODIĆ NA SAVI

Svoju titulu odličnog mesta za noćni provod Beograd u dobroj meri duguje i splavovima, pretežno onima na savskoj strani. U moru „namunjenih”, raskošnih, pompeznih, Yellow Cab odlučio se za sve samo ne glamurozni Brodić na Savi, pored Sajma. Ovaj splav-brod sa sopstvenom pontom već dugo je mesto gde gradska ekipa dolazi na pićence. Možete da sedite napolju ili unutra, radi tokom cele godine, a iako nema DJ-a, žurke nisu retkost. Samo ovde možete da dobijete špricer na točenje, a ako ogladnite, zaštitni znak brodića su sjajne pice
sansa1
BAŠTA: ŠANSA

Pored stotina bašta, Yellow Cab je finalnu dilemu imao između Skice i Poslednje šanse. Iako Skica ima jedan od boljih pogleda na reku i Savamalu, Šansa je ipak odnela pobedu. Zašto? Iz više razloga. Generacije Beograđana i njihovih gostiju makar su jednom seli u Šansu. Ona je mesto susreta gradskih ekipa (sa decom) više generacija, od konobara koji po pravilu imaju stila uvek ćete čuti „dobar dan, izvolite, hvala”, kafa sa šlagom najbolja je u gradu, pice možda ne najbolje, ali odlične, a pored možete da odigrate i partiju bilijara. Osim navedenog, Šansa ima još jedan ekskluzivitet po kome je bez premca u gradu – to je pravilo da čim grane sunce, makar bila sredina januara, njena bašta biće spremna za 15 minuta.

GSB: 24. 2, 22

Nijedan ozbiljan grad ne može da funkcioniše bez javnog prevoza, pa tako ni Beograd, jer oronuli ili ne, bez autobusa, trola i tramvaja život u gradu bio bi mnogo teži, a uzrečica „tri dana jahanja” bila bi realnost.

Među desetinama autobuskih linija, za najviše gradsku odabrali smo dvadeset četvorku, koja saobraća samo po centru, tačnije, od Dorćola do Neimara. Ova ruta verovatno ne može biti gradskija, a i doživljaj je jedinstven. Osim što se vozite u minibusu namenjenom vangradskoj vožnji, dvadeset četvorka poput underground turističkog autobusa prolazi kroz ulice kojima inače ne saobraća javni prevoz. Tako samo nju možete da vidite kako krivuda kroz Njegoševu, ulicu Desanke Maksimović ili Internacionalnih brigada, brzinom primerenom laganom razgledanju grada. A nije redak slučaj da vas na ulazu kod vozača dočeka i primerak besplatnih novina.

Pomislićete, verovatno, evo ih ovi elitisti. Možda ste u pravu, ali uz dužno poštovanje velikanima gradskog prevoza (16, 23, 31, 65, 95), 24 je zaista poseban i verovatno jedini autobus u koji biste sa zadovoljstvom uveli gosta iz drugog grada.

Po istom principu izabrali smo i najbolji tramvaj (dvojku) i trolu (22).
bgdlagumi
LAGUMI

„Beograd je jedno od najneobičnijih i najstarijih naselja u Evropi. Po starosti se može meriti sa najstarijim među prestonicama Starog kontinenta, a u odnosu na njegovu nesvakidašnju istoriju Berlin ili Pariz su pravi ‘gradovi dečaci'”, stoji u uvodu knjige Beograd ispod Beograda.

Ono što, bez sumnje, Beograd čini posebnim, jesu i njegovi lagumi. Najviše njih (13) nalazi se na potezu u Karađorđevoj ulici na Savamali i oko nje. Danas je najpoznatiji onaj u Pariskoj ulici, gde se nalazi klub Underground, a u njemu je i Kusturica snimao, pogađate, Underground. Od ostalih laguma aktivan je i onaj u kome se nalazi klub ex Lagum, kao i onaj u broju 31, gde se nalazi vinarija koja izgleda poput zavereničke krčme rečnog/morskog tipa iz 19. veka. Na svu sreću, pirata nema, već samo belo i crveno vino i vesela družina u okolini. Iako ih je najviše na Savi, najdužu istoriju imaju tašmajdanske pećine, ispod današnje crkve svetog Marka, odakle se još u rimsko doba, na periferiji ondašnjeg Singidunuma, vadio kamen. Ipak, najveći lagum jeste onaj iz Karađorđeve, a ujedno je i najinteresantniji. U njemu i danas postoji 17 ogromnih buradi zapremine 10 hektolitara, koja tu čame već decenijama, jer ih je napustila skopska firma Lozar, koja se ovde nekada bavila prometom i distribucijom alkoholnih pića. Burad su tu unesena znatno ranije, jer smo na jednom od njih naišli na ugraviranu 1921. godinu, što govori da je ovo mesto bilo i predratni vinski podrum. Istovremeno, svako bure bilo je veće od ulaza u ove velike podzemne odaje. Tako je jasno da su unošena u delovima i da su tek onda sklapana u ovom podzemnom prostoru. Na zidu, uz sam ulaz, vidi se i natpis „M. O. 1809″.

Danas su ovi lagumi, uostalom, kao i cela Karađorđeva ulica, nekada najlepša u Beogradu, uglavnom zapušteni. Nadajmo se da će se „neko” setiti i ponovo joj vratiti monmartrovski šmek kakav je nekad imala.

Himna Beogradu
Mihovil Logar, najavna spica za Radio Televiziju Beograd nekada

Slobodom drevni grade budi gord,
digni zvezdu na svoj steg.
Da svetom tvoje slave prođe glas
da odjekne dol i breg.
Jedinstvu i bratstvu sad pesmu zapoj
nek tiranin svaki tu nađe grob svoj.
Beograde, Beograde,
k’o sunce sjaš
gordi grade naš,
gordi grade naš,
večno naš.

http://www.yc.rs/sr/magazin/Patrola/story/1330/YC+tema%3A+Ponos+Beograda+iliti+ultimativni+Beograd+.html

Prethodno

Marko Milićević – Gramophonedzie: SLAVAN ZBOG LJUBAVI PREMA DEVOJCI

Gilles Peterson samo o fudbalu: KLADIO SAM SE NA HOLANDIJU

Sledeće

Ostavi komentar