Piše: Peđa Popović
Poput pravog dobrog Samarićanina, šerif najveće kasabe na Balkanu, Dragan Đilas, odlučio je da nas časti za Novu godinu/Božić. A kako?
Zapretio je i rešio da nas dodatano sabije u četiri zida, što mu je, kako vreme odmiče, izgleda postalo neka vrsta fetiša. Za promenu, nije nasilno raseljavao i sekao, ali je odlučio da nam oteža pravo na zabavu i pravo da sa svojim životima radimo šta želimo.
Ja recimo obožavam muziku i mogu da je slušam iako nije glasna, ali mi je zaista sterilno tj. neprihvatljivo da plaćam piće i sedim negde u tišini. U biblioteci, pozorištu, književnoj večeri, bioskopu – naravno, ali u kafiću?! „Niđe veze“ što bi rekle Sarajlije
No, to nije bilo sve za 2010. Samo dan kasnije, O’Đilas je spremio još jednu čestitku – zabranu prodaje alkohola posle 22 sata. I to svima, a pod parolom borbe protiv alkoholizma među mladima!!!???
Da nije glupo, bilo bi smešno…
Jer ZAKON o zabrani prodaje alkohola i cigareta maloletnicima već postoji, tako da bi šerif možda mogao da usmeri snage ka poštovanju istog. Ovako i pored apsolutnog prava da raspolažemo našim životima, više se osećam kao nadgledano lice koje ne zna šta mu je dobro činiti, pa je potrebno da mu neko stoji iznad glave … A dete nisam … Makar po godinama.
I, da bude jasno, ne radi se ovde o vapaju aloholičara, jer će oni pravi da naprave štek, nego o pravu da npr. posle prijatne večere sa dragom osobom i popijene boce vine mogu da, ako želim, trknem po još jednu… Ili jednostavno, da se posle utakmice, a pre pregleda Lige šampiona sjurim do prodže i pazarim još po jedno za drugare.
Sa zabranama, naročito kad je reč o mladima, po pravilu su jalovi efekti (pogledajte efekte tolerance zero prema narkoticima). Šta više, daćete im priliku da budu buntovnici, da se udružuju oko istog cilja, a to je u ovom slučaju alkohol.
Naivno. Super!
Već godinama slušamo priče o Beogradu kao planetarnoj prestonici noćnog života i dobre zabave i značaju takvog imidža na razvoj turizma i povećavanje prihoda. Samo, kome ćete da objasnite da u gradu koji nikada ne spava muzike nema, a i pivo ne može da se kupi … A nije Saudijska Arabija? Ili možda sada pravimo straight egde Medinu?
(Objavljeno na sajtu e-novine.com
http://www.e-novine.com/drustvo/43488-Taliban-state-mind.html)