Nišville: Ministarsko uzimanje-davanje

Džez izgleda definitivno nije po volji ministarstava kulture Srbije, ma ko sedeo u fotelji.

Najveći srpski džez festival Nišvil definitivno je ostao bez podrške države nakon što je Ministarstvo kulture odlučilo da poništi sopstvenu odluku o dodeli tri miliona dinara. Ujedno to je prvi put od osnivanja da ovaj festoval neće imati podršku države.
U obrazloženju ministar Ivan Tasovac navodi da član 76 Zakona o kulturi propisuje da Ministarstvo može zaključiti ugovor o sufinansiranju projekata u kulturi i bez javnog konkursa „ako se radi o izuzetno značajnom projektu koji nije bilo moguć unapred planirati“.
Nisville-2011
Takođe, Tasovac i ministarstvo su se pozvali i na dva člana Pravilnika o načinu, kriterijumima i merilima za izbor projekata u kulturi u kome se navodi da se projekat može sufinansirati i bez javnog konkursa ako ispunjava najmanje tri od 14 kriterijuma (na dnu teksta), koji „garantuju“ njegovu respektabilnost. Među tim kriterijumima se pominju: kvalitet, održivost, dostupnist, održivost, masovnost, podsticanje dečjeg stvaralaštva, decentralizacija kulture u Srbiji, međunarodno promovisanje kulture….koje Nišvile po mišljenju resornog ministarstva ne ispunjava.

Time je izgleda konačno završena saga oko dodeljivanja sredstava u koju su bila umešana dva ministra kulture, a novac je u proteklih šest meseci naizmenično povlačen i odobravan.
Podsetimo, odluku o dodeljivanju sredstava doneo je bivši ministar Bratislav Petković u avgustu ove godine. Međutim, dodeli sredstava prethodila je namera ministra da uskrati pomoć ovom festivalu.
Tada su razlozi bili ”nejasna koncepcija i nedostatak kvalitetne umetničke selekcije, uz kvalifikovanje događaja kao čisto komercijalnim.”, ali su ovi argumentni odbačeni pod pritskom javnosti i lokalne uprave grada Niša tako da su festivalu 16. avgusta dodeljena tri miliona.

Dopis o poništavanju odluke kojom se dodeljuju sredstva
Dopis o poništavanju odluke kojom se dodeljuju sredstva

Četiri meseca kasnije, umesto obećanog novca stiglo je pismo u kome ministarstvo odbacuje preuzete obaveze. Iako nije precizirano koji kriterijumi nisu zadovoljeni, kao jedan je naveden izrazito komercijalan sadržaj festivala.

“Džez je umetnička muzika 20. veka i kao takva se može svrstati rame uz rame s klasičnom. Ako se i neki koncert na Nišvilu može smatrati komercijalnim, to je izuzetno zanemarljiv broj. Pa i Beogradska filharmonija je izvodila hitove „Abe“, pa to ne znači da je komercijalna” izjavio je tim povodom za lokalne medije direktor festivala Ivan Blagojević.

Tokom godina održavanja ovog festival koji se u poslednje tri našao među onima od nacionalnog značaja, održano je na stotine koncerata koje posetilo nekoliko desetina hiljada posetilaca. Na niškoj tvrđavi su svirali: Billy Cobham, Richard Galliano, Manu Dibango, Solomon Burke, De Phazz, Candy Dulfer, Larry Coryell, Ginger Baker…Imena kojima bi se ponosio svaki džez/world mjuzik festival koji drži do sebe.
Osim njih u Nišu su svirale destine manje poznatih bendova i pojedinaca, organizovane su radionice za mlade i besplatni koncerti što svakako ne spada u komercijalni sadržaj.

Ivan Blagojević napominje da je, za razliku od ministarstva, EU prepoznala napore Nišvila u edukaciji mladih džez muzičara, tako da će pomoći u narednoj godini u projektima edukacije učenika srednjih škola u pet gradova.
On ističe i da je shodno avgustovskom dogovoru “ministarstvo kulture isticano kao pokrovitelj u svim propagandnim akcijama, u štampanim materijalima, a da je logo Ministarstva emitovan u svim reklamnim blokovima na video bimovima glavnog i pratećih programa u Nišu, ali i u još 5 gradova, u sklopu besplatnih programa “Nišville u regionu””
Nisville-480x319

Osećamo se kao da smo kažnjeni zato što smo jednu krajnje zatvorenu muziku kakav je džez uspeli da predstavimo u formi spektakla. Ovakvim ponašanjem, šalje nam se poruka da smo nepoželjni, da treba da se finansiramo od prodaje ulaznica, što znači da se ugasimo”, smatra Blagojević.

Dolazeći na funkciju ministra kulture i informisanja Ivan Tasovac obećao je tri stvari – profesionalizaciju kadrova u kulturi, poboljšanje rada i jačanje institucija i transparentnost u donošenju zakona.
Odustajanjem od već obećanog, ovaj pravno gledano legalan potez, teško se može nazvati legitimnim i transparentnim. Da je tako u obrazloženju bi verovatno bili navedeni konkretni razlozi za otkazivanje pomoći, a ministar Tasovac bi našao vremena da se susretne sa čelnicima festivala koji su četiri meseca neuspešno pokušavali da zakažu razgovor sa ministrom.
Nišvil to zaslužuje.

Kriterijumi iz Pravilnika
Član 5 Pravilnika o načinu, kriterijumima i merilima za izbor projekata u kulturi koji se finansiraju i sufinansiraju iz republičkog budžeta, navodi 14 kriterijuma.
1) kvalitet, značaj i sadržajna inovativnost ponuđenog projekta;
2) podsticanje raznolikosti kulturnih izraza;
3) održivost projekta;
4) obezbeđivanje uslova za dostupnost kulturnih vrednosti građanima i omogućavanje njihovog masovnog korišćenja;
5) promovisanje kulture Republike Srbije u svetu i njihova uključenost u međunarodne mreže i projekte;
6) podsticanje dečijeg stvaralaštva i stvaralaštva za decu i mlade u kulturi;
7) podsticanje kulturnog i umetničkog stvaralaštva osoba sa invaliditetom i dostupnost kulturnih sadržaja osobama sa invaliditetom;
8) obezbeđivanje uslova za ostvarivanje i zaštitu kulturnog identiteta nacionalnih manjina u Republici Srbiji i Srba u inostranstvu;
9) omogućavanje uslova za ravnomeran kulturni razvoj u Republici Srbiji i decentralizaciju kulture;
10) primena novih tehnologija i umrežavanje;
11) da su u funkciji obeležavanja najznačajnijih jubileja u kulturi;
12) dugoročnost projekta;
13) realan finansijski plan i različiti oblici finansiranja (koprodukcija, partnerstvo i slično);
14) da je autor, odnosno organizator projekta izvršio svoje obaveze prema učesnicima u dosadašnjim projektima i Ministarstvu.

Prethodno

Nemamo novine, imamo internet zidove

Zimsko jutro

Sledeće

Ostavi komentar